Građani će od srijede, 26. veljače do 5. ožujka moći sudjelovati u novom izdanju dvogodišnjih državnih obveznica, minimalni ulog bit će 500 eura, a minimalna kamatna stopa 2,6%, pri čemu će svi koji zadrže obveznice do dospijeća dobiti i još 50 eura, bez obzira na visinu uplate, najavili su predstavnici Ministarstva financija.
Za novo izdanje dvogodišnjih državnih obveznica postoje dva kanala upisa
- digitalni kanal E-riznica te šalteri poslovnica Fine diljem Hrvatske.
Nakon što dobiju potvrdu o zaprimljenoj ponudi, građani će samo
plaćanje moći obaviti gotovinski, također u Fini, u poslovnicama banaka i
poštanskim uredima, te bezgotovinski - putem internetskog bankarstva.
Državne
obveznice će se upisivati u dva kruga, a prvi, od 26. veljače do 5.
ožujka do 11 sati, namijenjen je isključivo punoljetnim fizičkim
osobama, državljanima RH, kao i punoljetnim stranim državljanima koji su
rezidenti u Hrvatskoj. Ulagač mora imati osobni identifikacijski broj
(OIB) i otvoren transakcijski račun (IBAN), važeću osobnu iskaznicu ili
putovnicu, a strani državljani i potvrdu o rezidentnosti.
Jedan
ulagač može upisati samo jednu ponudu, a ako upis obavlja uime druge
poslovno sposobne fizičke osobe, mora imati i ovjerenu punomoć. Kada je
riječ o gotovinskom plaćanju u Fini, za uplate do 10.000 eura ne plaća
se naknada, a za uplate veće od tog iznosa zaračunava se jedinstvena
naknada od 12,61 eura, neovisno o iznosu uplate.
Nakon što se upis za građane 5. ožujka zatvori, dan poslije otvorit će se za institucionalne investitore i trajat će samo taj dan.
Refinanciranje obveznice iz 2023. godine
Novo izdanje "narodnih" obveznica u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici predstavili su državni tajnik Ministarstva financija Davor Zoričić i ravnatelj Uprave za upravljanje javnim dugom Hrvoje Radovanić, koji su istaknuli da je u oko dvije godine riječ o desetom izdanju vrijednosnih papira namijenjenim i građanima.
Pritom,
ovo je treće izdanje "narodnih" obveznica, a one izdane 8. ožujka 2023.
godine bile su i prvi državni vrijednosni papiri u koje su mogli
ulagati građani, pri čemu će se ta obveznica izdana prije dvije godine
refinancirati danas predstavljenim izdanjem.
U ožujku 2023.
izdana je dvogodišnja obveznica u iznosu od 1,85 milijardi eura, od čega
su 1,34 milijarde eura uložili građani, oko 515 milijuna eura
institucionalni ulagači, uz kamatnu stopu od 3,65%, a ta obveznica
dospijeva 8. ožujka ove godine.
Građani će i ovaj put imati
opciju reinvestiranja, no oni koji to žele učiniti ne smiju čekati taj
datum, nego odabrati opciju reinvestiranja do zaključenja prvog kruga,
dakle do 5. ožujka do 11 sati. Pritom, ako ulažu manji ili isti iznos,
reinvestiranje će se provesti automatizmom, dok u slučaju većeg iznosa
moraju povesti računa o nadoplati, napomenuo je Zoričić.
Datum izdanja te obveznice bit će 10. ožujka 2025. godine, a rok dospijeća joj je 10. ožujka 2027. godine. To izdanje bit će ponuđeno u prvom krugu malim ulagačima, a u drugom institucionalnim, dok Ministarstvo financija planira izdati i još jednu tranšu obveznica, na rok od pet godina, koju će ponuditi samo institucionalnim investitorima. Pritom, objašnjavaju, točni iznosi pojedinih izdanja odredit će se na dan izdanja kad se prikupe obje kategorije ponuda.
Još 50 eura za "vjernost"
S obzirom na prinos od 2,6 posto na narodne obveznice, koji je inače
istovjetan još aktualnom izdanju trezorskih zapisa, a s ciljem
stimuliranja prije svega malih ulagača, novost je "premija vjernosti",
što znači da će svi koji ulože u obveznice, dakle barem minimalnih 500
eura, te ih drže do dospijeća, osim redovne kuponske kamate dobiti i
dodatnih 50 eura.
Tako onaj tko uloži 500 eura, za godinu dana će
na ime isplate godišnje kamate dobiti 13 eura, dok će 10. ožujka 2027.,
uz isplatu glavnice od 500 eura, kamata od 13 eura dobiti i dodatnih 50
eura, pojasnio je Zoričić.
- Na ovaj način zapravo želimo doći do one baze ulagača koja ima relativno male iznose koje bi mogli uložiti i kojima se 13 eura u svakoj godini čini kao relativno mali iznos, napomenuo je te potvrdio da će "ekstra" 50 eura dobiti i oni s većim ulozima, no pri čemu je taj iznos jednokratan i ne povećava se s rastom uloga.